Međunarodni dan žena tj. 8 mart obeležava se u čitavom svetu kao dan posvećen svim ženama i njhovoj borbi za ženska prava, ekonomskoj, socijalnoj i političkoj ravnopravnosti žena i muškaraca. Ova borba započeta je 8.marta 1857. godine demonstarcijama američkih radnica tekstilne fabrike u Njujorku, Nezadovoljne zbog loših uslova rada i smene od po 10 sati, tražile su da se poboljšaju uslovi i smanji radon vreme. Pobunu je ubrzo rasterala policija, a žene su osnovale sindikat, dva meseca kasnije. Demonstracije su se nastavile i narednih godina, od kojih su najpoznatije one iz 1909. godine, kada je 15.000 Njujorčanki marširalo gradom tražeći kraće radno vreme, bolje plate i demokratsko pravo glasa i za žene.

Naime, prvi nacionalni Dan žena obeležen je 28. februara 1909. godine u SAD nakon deklaracije koju je izdala Socijalistička stranka Amerike.
Inspirisane američkim pokretom za emancipaciju žena, ova ideja brzo je odjeknula i u Evropi. Slavna nemačka feministkinja Klara Cetkin, podržala je predlog levičarke, Luiz Cic, da se organizje Međunarodni dan žena, koji je iznet na prvoj Međunarodnoj konferenciji žena, održanoj u Kopenhagenu 1910. godine.
Već naredne 1911. godine Međunarodni dan žena obeležen je širom Evrope i to u Danskoj, Austriji i Nemačkoj, praćen brojnim demonstracijama za ženska prava, izmeđuostalog i borbu protiv diskriminacije na osnovu pola prilikom zapošljavanja.
Na početku Prvog svetskog rata, žene u Evropi držale su antiratne demonstracije za mir, a tek 1918. godine, žene u Nemačkoj dobile su pravo na glasanje. Godine 1917. nakon Oktobarske revolucije, 8.mart u Rusiji postaje državni praznik, koji se i dan danas održao u toj zemlji, kao i u Belorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji, Tadžikistanu.

Međunarodni dan žena prestao je tako intenzivno da se obeležava na zapadu početkom 20.veka, da bi feministički pokreti, šezdesetih i sedamdesetih godina, ovaj dan ponovo afirmisali kao dan borbe za ženska prava i ravnopravnost. Godine 1975. Ujedinjene nacije počele su službeno da obeležavaju Međunarodni dan žena. Ono za šta su žene u međuvremenu uspele da se izbore bilo je trudničko bolovanje, ista plata za isti rad, kao i demokratsko pravo glasa i dr.
Da li je danas, u 21. veku sve baš onako kao što piše na papiru i koliko se zapravo napredovalo na polju ženskih prava i jednakosti polova? Ovi zakoni variraju od države do države, a postavlja se i pitanje koliko se zakoni zaista sprovode u praksi.
Bilo kako bilo, ženama i čitavoj planeti , 8.mart ostaje kao dan sećanja na ono kroz šta su žene kroz istoriju prolazile i za šta su se borile, a na nama je da njihovu borbu olako ne zaboravimo, već da nam služi kao motivacija za dalji lični i nacionalni razvoj i unapređenje.

Naslovna foto: getty images